
Administracija Donalda Trumpa traži da NATO drastično smanji svoje međunarodne operacije, uključujući moguće gašenje mirovne misije na Kosovu. Evropski saveznici upozoravaju da bi takav potez mogao destabilizirati zapadni Balkan i ohrabriti separatističke pokrete, uključujući u Bosni i Hercegovini.
Prema navodima četiri NATO diplomata za portal Politico, Sjedinjene Američke Države zagovaraju smanjenje ili ukidanje više savezničkih aktivnosti van osnovne teritorije NATO-a. Među njima je i misija KFOR na Kosovu, kao i savjetodavna misija u Iraku.
Inicijativa iz Washingtona dio je šire strategije administracije Donalda Trumpa da NATO vrati na, kako diplomati interno navode, "fabričke postavke" - odnosno da ga svede na striktno euroatlantski vojni savez fokusiran isključivo na kolektivnu odbranu, bez šireg angažmana u kriznim područjima i globalnim partnerstvima.
KFOR pod znakom pitanja
Najveću zabrinutost među evropskim saveznicima izaziva signal da bi Washington želio postepeno okončati NATO misiju na Kosovu (KFOR). Ova misija, uspostavljena 1999. godine nakon rata na Kosovu, danas broji oko 4.500 vojnika i smatra se ključnim stabilizacijskim faktorom u regionu.
Prema riječima više diplomata, rasprave su još u ranoj fazi, ali sama mogućnost povlačenja izaziva uznemirenost u evropskim prijestonicama.
Engjellushe Morina iz Evropskog vijeća za vanjske odnose upozorila je da je KFOR i dalje "nezamjenjiv" za regionalnu sigurnost. Povlačenje NATO-a, smatra ona, moglo bi ohrabriti srpske strukture na sjeveru Kosova, ali i proizvesti širi destabilizacijski efekat.
Jedan visoki NATO diplomata rekao je da su saveznici "prilično zabrinuti", jer "stvari na zapadnom Balkanu mogu brzo eskalirati".
Mogući domino-efekat za BiH
Posebno je značajno upozorenje da bi eventualno povlačenje NATO-a s Kosova moglo imati refleksije i u Bosni i Hercegovini.
Morina je upozorila da bi slabljenje međunarodnog prisustva na Kosovu moglo izazvati "imitacijski efekat" među etničkim Srbima u entitetu Republika Srpska. Takav razvoj događaja potencijalno bi dodatno zakomplikovao ionako osjetljivu političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
U kontekstu već prisutnih političkih tenzija i retorike o autonomiji ili secesiji unutar BiH, smanjenje NATO angažmana u regionu moglo bi se tumačiti kao signal slabljenja zapadne sigurnosne arhitekture na Balkanu.
Za razliku od članica NATO-a, Bosna i Hercegovina nema formalne sigurnosne garancije kolektivne odbrane. Iako EUFOR i NATO održavaju prisustvo u zemlji, šire regionalne promjene u sigurnosnoj politici Zapada direktno utiču na percepciju stabilnosti unutar države.
"Ne može svaka misija biti prioritet"
Zamjenik ministra odbrane SAD-a Elbridge Colby nedavno je predstavio viziju tzv. "NATO 3.0", naglašavajući da se savez mora fokusirati na "scenarije koji su najvažniji za odbranu teritorije članica".
"Ne može svaka misija biti prioritet. Ne može svaka sposobnost biti vrhunski finansirana", poručio je Colby ministrima odbrane saveza, ističući da evropske države moraju preuzeti veći teret sigurnosti.
Washington je već smanjio američko vojno prisustvo u Evropi, povukao dio trupa iz Iraka i prebacio neke komandne pozicije unutar NATO-a na evropske saveznike, u skladu s Trumpovom politikom fokusiranja na "ključne nacionalne interese".
Smanjenje globalnih partnerstava
Osim Kosova i Iraka, SAD navodno žele ograničiti učešće Ukrajine i indo-pacifičkih partnera (Australije, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje) na formalnim sastancima predstojećeg NATO samita u Ankari.
Takav potez, prema ocjeni bivše NATO glasnogovornice Oane Lungescu, poslao bi signal da se savez želi vratiti "osnovnim NATO pitanjima", ali bi istovremeno predstavljao sužavanje političke i diplomatske dimenzije saveza.
Također je predloženo i ukidanje javnog foruma na samitu, što su neki diplomati ocijenili kao dio šireg trenda smanjenja javne diplomatije i finansiranja međunarodnih inicijativa.
Odluka još nije donesena
Zvaničnik NATO-a naglasio je da "ne postoji vremenski okvir" za okončanje misije u Iraku niti za KFOR, te da se takve odluke donose konsenzusom svih 32 članice.
Za sada formalna odluka o povlačenju nije donesena. Međutim, sama rasprava o smanjenju misije na Kosovu otvara pitanje šire sigurnosne arhitekture zapadnog Balkana.
U regionu gdje političke tenzije i dalje tinjaju, svaka promjena u međunarodnom vojnom prisustvu ima potencijal da promijeni percepciju moći, odvraćanja i stabilnosti.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare